Zapisnik sa sastanaka Upravnog odbora u proširenom sastavu Udruženja SALUTOGENEZA održanog 11.10.2013. godine

Sastanak je održan u petak 11.10.2013. godine u Tuzli u prostorijama Ljekarske komore TK ul. Turalibegova br. 20- Pasaž od 14 do 16 sati.

Sastanku su prisustvovali:

  1. Prof.dr.sc. Nurka Pranjić
  2. Dr.med.sc. Sanja Brekalo Lazarević
  3. Dr. Ahmed Šečić
  4. Dr. Muzema Hodžić
  5. Dr. Jasmin Behrić
  6. Dr. Amer Dobrača
  7. Dr. Sabina Bećirević
  8. Jasmina Omerović, dipl.inž. ZNR
  9. Nusreta Hadžimahović
  10. Tatjana Aščerić
  11. Alma Mujačić

Na sastanku je usvojen i proveden slijedeći dnevni red:

  1. Predloženi Pravilnici iz područja medicine rada u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, 2011. od Udruženja „Salutogeneza“ i Katedre medicine rada u saradnji sa Federalnim Ministarstvom zdravstva.
  2. Predložene Prijave i pojašnjenja u vezi sa nesrećama na poslu i profesionalnim bolestima od Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH
  3. Bazična organizacija službi medicine rada predložena od Svjetske zdravstvene organizacije-BOSH.
  4. Program zaštite zdravlja zdravstvenih radnika Federacije BiH

ZAKLJUČCI:
#
Diskutovano je po svakoj tečci dnevnog reda i predloženo da se u lokalnim sredinama provede javna rasprava u vezi sa svim predloženim Pravilnicima i isti umnože i postom pošalju na sve adrese Službi medicine rada u FBiH. Nakon diskusije po tačkama dnevnog reda predloženo je da se glasa za nove privremene članove Upravnog tijela zbog neodazivanjna članova na sastanke Upravnog tijela Udruženja.
#
Predsjednica Udruženja je pozvana na jubilarna godišnjica Hrvatskog društva medicine rada kada će biti predstavljeni i „Novi alati u medicini rada“. Sa zadovoljstvom će se ispred Udruženja presjednica kao zakoniti predstavnik odazvati što je i usvojeno.
#
Sabina Bećirević je predstavila bazičnu organizaciju službi medicine rada predloženu od Svjetske zdravstvene organizacije-BOSH (ali i ICOH-a).
#
ponovno je istaknuta potreba referentne institucije medicine rada. Potrebno je ponovo da se vratimo u radne organizacije, ali ne sa kurativnom već preventivnom djelovanju. Uvesti oficijelni trening za specijaliste medicine rada (3 godine specijalizacija). U narednom periodu pokušati sazvati Skupštinu i kao počasne goste pozvati dr. Huseina Kulugliju, prof.dr.sc. Pleho i dr. Sadikovića.
#
Jasmina Omerović predložila da se pošalje Inicijativno pismo za Usvajanje Zakona o sigurnosti zdravlja i sigurnosti na radu- Urgencija što je i usvojeno.
#
Diskusija u odnosu na probleme:

Tatjana Aščerić je 32 godine u medicini rada i smatra da treba krenuti sa menadžmentom velikih preduzeća odnosno sa promocijom zdravlja radnika na radnom mjestu;

Dr.med.sc. Sanja Brekalo Lazarević daje akcenat na promociju zdravlja, referentnu instituciju odnosno stvaranje krovne institucije.

Alma Mujačić smatra da treba dati značaja zdravim radnim mjestima. Ona vidi diplomirane medicinske sestre u procesu promocije zdravog radnog mjesta.

Dr. Amer Dobrača smatra da je zapostavljena medicina rada. On posjeduje iskustva iz Njemačke, treba nametnuti autoritet za razvoj medicine rada.

Dr. Jasmin Behrić ima loše iskustvo sa inžinjerima zaštite na radu, loše zakone, ne poštuju se minimalne preporuke sa sistematskih pregleda, nema interesa poslodavca. Ako se nametnu zakoni onda se može unaprijediti medicina rada.

Jasmina Omerović dipl.inž. ZNR ima dobro iskustvo sa zakonodavstvo u Republici Srpskoj. Tamo je efikasna saradnja medicine rada i radnih organizacija. Primjer rada sa Slovencima (60 do 80 E štitnici od buke). Sva ostala iskustva su bila samo na papiru.

Dr. Muzema Hodžić smatra da treba regulisati medicinu rada kroz zakonske akte. Potrebno je da postoji krovna institucija. Žalosno je da se medicina rada poistovjećuje sa obradama za IK i sistematskim pregledima.

Cilj nam je da se maksimum izvuče od radnika, njegove radne sposobnosti. Treba ulagati u prevenciju i probuditi specijaliste medicine rada.

Nusreta Hadžimahović dipl.inž. ZNR ima utisak da daposlodavci postupke inžinjera zaštite na radu smatraju miješanjem u radnu organizaciju. Hitno je potrebna edukacija svih inžinjera zaštite na radu.

Dr. Sead Šertović iznosi da je problematika složena. Porodična medicina i specijalisti medicine rada mogu raditi posao porodične medicine ali ne i obratno. On je zaposlen u Bosanskoj Krupi dijelom u porodičnoj medicini i dijelom u medicini rada. Problem je sa javnim ustanovama. Medicinu rada treba da prizna Zavod zdravstvenog osiguranja. Treba da se izborimo za medicine rada koje su priznate.

Prof.dr.sc. Nurka Pranjić smatra da je problem u ključnoj instituciji i katedri medicine rada. Medicina rada se izmijenila od 1989. godine. Imamo stariji kadar. Novi kadar se nema gdje edukovati. U Zakonu ima Klinika gdje bi trebalo da se vode registri kako bise mogli analizirati podaci. Od 1989. godine medcina rada nije kurativna i zbog toga smatra da nam porodična medicina ne smeta. Osnovno zadatak je prevenirati profesionalne bolesti i povrede na radu. 2010. godine je izašao novi Pravilnik o zdravstvenoj zaštiti. Svi žele zadržati stari pristup. Nakon novog specijalističkog plana i programa specijalizacije neki članovi Udruženja su se povukli.

Dr. Muzema Hodžić smatra da priznavanje profesionalnih bolesti treba da bude u Odjeljenju za profesionalnu patologiju i toksikologiju, a ako postoji problem tek onda da se upućuju na IK.

Prof. dr.sc. Nurka Pranjić stavlja kao prioritet prevenciju profesionalnih bolesti. Posao specijalista medicine rada rade svi, što je također gorući problem.

U Tuzli, 24. 10. 2013. godine

Predsjednik Udruženja

Prof. dr. sc. Nurka Pranjić