BAZIČNE SLUŽBE MEDICINE RADA (BOHS)

„Svaki radnik ima pravo na zdravlje, sigurnost i dostijanstvo na radnom mjestu“ (Evropska povelja, član 31.

Model Bazične službe medicine rada (BOHS) je pokrenut kao izazov na potrebe novih zdravstvenih usluga medicine rada u svijetu globalizacije rada. Krajnji cilj BOHS inicijative je osigurati zdravstvene usluge medicine rada za sve radnike.

Zdravstvene usluge medicine rada dostupne su za samo 10-15% radnika i obično za industrijske radne populacije u zemljama u razvoju (takozvana zanimanja sa posebnim uslovima rada). Čak i tamo gdje su usluge dostupne, kvaliteta i relevantnost tih usluga obično je niska i/ili neadekvatna. Osnovni princip takvih službi nije u osnovi prevencija i metod procjene rizika ekspozicije štetnostima posla na zdravlje, efekte rada i radnu sposobnost (uzročno- posljedična veza), nego su takozvani preventivni pregledi (prethodni zdravstveni pregled, ljekarska uvjerenja za posao i sistematski periodični pregledi, procjena invalidnosti penzionih komisija) bazirani na ocjeni radne ne/ sposobnosti u odnosu na zdravstveno stanje. Iako vlada intenzivan ekonomski pritisak na troškove proizvodnje u cijelom svijetu, on ne može biti na uštrb zdravlja i posljedično na produktivnost na poslu. Bazične službe medicine rada (engl. Basic Occupational Health Service/s) su model primjene preventivne uloge medicine rada odnosno načela primarne zdravstvene zaštite na radnom mjestu. Organizovane BOHS imaju za cilj pružati profesionalne zdravstvene usluge za sve radnike u svijetu, bez obzira na način zapošljavanja, zahtjeva radnog mjesta, veličine radnog mjesta, geografske, demografske ili individualne razlike. BOHS postupaju prema načelu pružanja usluga globalnog zdravlja (odredbe univerzalnih usluga). BOHS je najpotrebniji u zemljama i sektorima koji nemaju uopće ili čije usluge medicine rada imaju zbog starog pristupa samo negativne ishode (otkrivaju hronične bolesti, imaju rastući trend privremene i trajne spriječenosti za rad, imaju rastući trend ranog invalidiziranja, imaju rastući trend različitih oblika diskriminacije na radu primjerice prema dobi ili spolu). Zbog globalizacije i novih tehnologija nužna je ugradba pojavnih oblika stresa na radu kao faktora rizika u nacionalne strategije plana djelovanja u sve politike medicine rada, također.

Model BOHS su zajednički razvili Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organization, WHO), Međunarodna organizacija rada (engl. International Labor Organisation, ILO), Europska Unija (Temeljna direktiva 89/391) i Međunarodne komisije za zdravlje na radu (engl. International Commision for Occupational Health, ICOH). Model ima uporište u WHO deklaracuji „Zdravlje za sve“ iz Alma- Ata-e“(1978). Da se podsjetimo postulata da se primarna zdravstvena zaštita temelji na iskustvima dobre prakse naučno utemeljenim (engl. evidence based medicine) i univerzalne dostupnosti. U zajedničkim komisijama WHO i ILO o BOHS- načelima se kontinuirano raspravlja od 2003. godine. BOSH postaje centralni model pružanja zdravstvenih usluga medicine rada i nalazi se globalno u svim razvojnim planovima Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada. BOHS omogućava i postepeni razvoj službi medicine rada.

BOHS koncept predviđa pokrivenost svih radnika, a ima i snažan fokus na prevenciji. BOHS uključuje i radnike u malim i srednjim preduzećima, kao i samo-zaposlene radnike za realizaciju javnih usluga. BOHS može imati različite modalitete ovisno o nacionalnim potrebama. U načelu je snažno podržan preventivni pristup i snažna koordinacija između ministarstava zdravstva i rada u našoj zemlji. Načela BOHS su i finasijski opravdana rješenja očuvanja zdravlja, radne sposobnosti i produktivnosti uz niska koštanja.

Ciljevi BOHS su:

Predviđenje aktivnosti BOHS obuhvataju ne samo zdravstveni nadzor, hitne intervencije i usluge prve pomoći, nego posebno i nadzor radnog okoliša kroz procjenu rizika i preventivni kontrolni monitoring. Zdravstveni odgoj i promocija zdravlja su zadaće BOHS, takođe. BOHS treba osigurati praktičan alat u identifikaciji prioriteta, u udruživanju oskudnih sredstava za razvoj integriranog i efikasnog rada usluga medicine rada u sistemu zdravstva, a istovremeno prilagođenih tako da odgovaraju nacionalnim uslovima i potrebama svake zemlje. Bolji uslovi rada će dovesti do zdravije radne snage i, zauzvrat, poboljšane produktivnosti.

BOHS model omogućava pravilno postavljene dijagnoze i izvještavanja o profesionalnim bolestima i povredama na radu. Svjesni smo da su statistički podaci o nesrećama i profesionalnim bolestima daleko od pouzdanih. Službe medicine rada se nerijetko u sistemu zdravstva procjenjuju kao nevažne ili su neprepoznat sektor po djelovanju. BOHS ima za cilj osigurati smjernice dobre prakse u pružanju brojnih specifičnih aktivnostima kao što su planiranje zdravstvenih usluga prema procjeni rizika i upravljanje otkrivenim rizicima radnog mjesta, ergonomije i sigurnosti na radu, procjene psihosocijalnih rizika radnog mjesta i stresora i dijagnostiku profesionalnih bolesti.

U Bosni i Hercegovini, u Federaciji BiH ili RS BiH trenutno ne postoji vladina agencija ili odjel koji se bavi isključivo zdravstvenim pitanjima u vezi s radom. Zaštita na radu se ne-provodi u okviru radnih organizacija bez kontrolnih mjerenja i monitoringa štetnosti, bez kontinuirane procjene rizika u uzročno posljedičnoj vezi sa zdravljem (uz snažno ignorisanje ljudskog prava na zdravlje na radu).
BOHS zahtijeva državno liderstvo uz poštivanje tripartitivnosti ili još bolje, četvorostruke saradnje između vlada, poslodavaca, radnika i nevladinih organizacija (NVO). Nužan je razvoj odgovarajuće infrastrukture i dobar informacioni sistem za širenje informacija o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu.

Literatura

  1. Rantanen J. Basic Occupational Health Services. 2nd ed. Helsinki: Finnish Institute of Occupational Health; 2005. A WHO/ILO/ICOH.
  2. The Global Plan of Action on Workers' Health 2008-2017. Geneva: World Health Organisation, the 60th World Health Assembly; 2007.
  3. A Global Strategy on Occupational Safety and Health. Geneva: International Labour Organisation, the 91st session of the International Labour Conference; 2003.
  4. WHO Occupational Health. Available from: http://www.who.int/occupational_health/en/.