ZAHTJEV ZA URGENTNU REFORMU MEDICINE RADA U ZDRAVSTVU I PRIJEM RADNE GRUPE U KABINET MINISTRA I POMOĆNIKA MINISTRA

Preuzmi PDF verziju ovog dopisa

Udruženje stručnjaka medicine rada
u Federaciji Bosne i Hercegovine
„SALUTOGENEZA“
Univerzitetska 1
75 000 Tuzla
e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

RADNA GRUPA ZA RAZVOJ STRATEGIJE MEDICINE RADA: prof. dr. sc. Nurka Pranjić, dr.sc. Nehra Mosorović, dr.sc. Nermina Ćemalović, primarius Muzema Hodzić (predsjednik skupštine Udruženja, Brčko Distrikt), primarius Vesna Nemec Klisura.

BOSNA I HERCEGOVINA
Federacija Bosne i Hercegovine
FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

n/r: Ministru, doc. dr. med. sc. Vjekoslavu Mandiću

Predmet: ZAHTJEV ZA URGENTNU REFORMU MEDICINE RADA U ZDRAVSTVU I PRIJEM RADNE GRUPE U KABINET MINISTRA I POMOĆNIKA MINISTRA

Poštovani ministre,

Obraćamo Vam se sa zahtjevom da se konačno provede dugo očekivna reforma medicine rada. Smatramo da je neophodno primijeniti Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao i standarde i normative za ovo područje u Plavoj knjizi, kao i druge predložene podzakonske akte koji su sačinjeni u periodu 2013/2014. godina Udruženje očekuje hitno organizovanje službi na čelu sa referentnom Institucijom i hitno razdvajanje preventivne djelatnosti od kurativne koju treba prepustiti porodičnoj/ općoj medicini, a sve u skladu sa Zakonom.

Specijalisti medicine rada istovremeno imaju ovlaštenje Zavoda zdravstvenog osiguranja za poslove upravljanja bolovanjem - otvaranja bolovanja, nadzora nad bolovanjem u prvostepenim i drugostepenim ljekarskim komisijama - direktan sukob interesa. Zakon to ne poznaje niti je predvidio. Pravilnikom o bolovanju definisano je upravljanje bolovanjem, njegovo trajanje i ko ga provodi - specijalista medicine rada (loš primjer u Tuzlanskom kantonu: predsjednik drugostepene komisije za bolovanje od formiranja je abdominalni hirurg; izbor drugih članova i podpredsjednika takođe je neadaptiran po kompetencijama i stručnim vještinama; izvršioci su i predlagači bolovanja ili oni koji su ovlašteni da ga u praksi otvaraju i zatvaraju i/ili kroz ocjenu radne sposobnosti odlučuju i upućuju na invalidske komisije - direktan sukob interesa!!!???.Situacija je ista ili slična i u drugim kantonima. Kontrolisati, smanjiti bolovanje i troškove koji ga prate je put bez cilja.

Djelatnost medicine rada (sekundarna zdravstvena zaštita) provodi se improvizovano pa je specijalista medicine rada zaposlen istovremeno kao ovlašteni liječnik porodične ili opšte medicine i kao specijalista medicine rada - sukob interesa. Dva formirana kantonalna Zavoda za medicinu rada provode djelatnost medicine rada na sličan način i jos prijavljuju da obavljaju djelatnost tercijalnog nivoa na svojoj web- stranici, a da za to ne posjeduju kadrovski potencijal prema Zakonu. Predstavljaju se kao referentne ustanove, a njihovi razvojni programi nisu nikad napravili korak naprijed nego tonu unatrag godinama. Preuzimaju ulogu institucija u kojima se vodi specijalistički program i postdiplomska nastava, te mentorstvo nad složenim specijalističkim programom specijalizacije medicine rada i sporta- usklađenim sa specijalizacijom medicine rada i sporta u Evropskoj Uniji. Budući specijalisti medicine rada nužno moraju steći nove vještine i znanja. Specijalisti medicine rada u FBiH koji su imali trogodišnju specijalizaciju usmjerenim programom Katedre za medicinu rada u okviru kontinuirane edukacije trebali bi takođe steći nove vještine i znanja u području zdravlja na radu. Tako bi imali validnu licencu specijaliste u zemlji koja će biti priznata i u EU (na putu smo postati članicom EU; članice smo WHO, članica Međunarodne organizacije rada). Problem je i to što je po dobi stara radna populacija zaposlenih u medicini rada!

Specijalisti medicine rada godinama tokom provođenja preventivnih periodičnih pregleda uglavnom provode skrining kandidata za upućivanje na invalidske komisije: sposoban-nesposoban. A trebali bi prvenstveno prepoznavati nove profesionalne rizike, prevenirati povrede i profesionalne bolesti, očuvati zdravlje, radnu sposobnost i uspješnost predlaganjem pravovremenih intervencija u suzbijanju prijevremenog invalidiziranja i penzionisanja.

Kontraverzno, kao jedini preventivni prijedlog intervencije na radnom mjestu uvažava se odluka invalidske komisije (IK, kao mjera kad je radnik invalidiziran pa treba promjenu radnog mjesta!). Pogrešna interpretacija Zakona o zdravstvenoj zaštiti godinama (od 1997.). IK ima zastarjele duge, neracionalne sa medicinskom savremenom doktrinom neusklađene metode rada i procedure: (duga bolovanja, dodatna liječenja „obavezna hospitalizacija“, obavezna rehabilitacija, prijedloge o dodatnom dugom liječenju i praćenju koje je u neskladu sa novom medicinskom praksom, a kamoli s naukom- i konačno u sukobu interesa).

Ne postoji regularan nadzor zdravstvenih inspektora, niti inspektora rada. Ne posjeduju nova znanja i vještine u oblasti.

Sukob interesa je uočen tokom obavljanja preventivnih aktivnosti u očuvanju zdravlja radnika i provođenju preventivnih pregleda medicine rada u okviru velikih zdravstvenih institucija zatvorenog tipa (bolnice, klinike, domovi zdravlja, HES službe): ne provode ih eksterne Službe medicine rada, ne provode ih specijalisti medicine rada sa vještinama procjene rizika u odnosu na zdravlje i radnu uspješnost (imaju težnju smanjiti trenutni trošak ustanove a povećati dugoročni; briga o zdravlju zdravstvenih radnika provodi se na nekompetentan i sa Zakonom neprilagođen način, potreba samo za sebe).

Porodični ovlašteni liječnik je dobio ovlaštenja za slijedeće radne zadaće koje su doktrinarni i ekspertski dio medicine rada: upravljanja privremenom spriječenošću za rad (bez nadzora), prepoznavanje profesionalnih bolesti, ocjenu radne sposobnosti, provođenje principa profesionalne traumatologije, psihologije rada, patologije i toksikologije, higijene radne sredine, a da pritom nikad nije u tom području sticao znanja i vještine. Čak je u programu liječničkog pripravničkog staža izostavljena medicina rada i pitanja iz ove oblasti na pripravničkom ispitu?!

Evidentni su problemi provođenja i vođenja specijalističkog programa medicine rada i sporta prema mjestu rada; a ne kompetentnom propisanom mentorstvu (neusklađeno sa zakonskim odredbama novog 4.-godišnjeg programa specijalističkog staža i edukacije: problemi koordinacije i mentorstva; mjesto gdje se provodi specijalistička edukacija, kadrova koji obučavaju nove specijalizante; deficit referentne institucije i mjesta provođenja specijalistčke obuke, deficit eksperata u novim zadaćama medicine rada; deficit kontinuirane edukacije, licenca diplome!). Postdiplomsku nastavu u vezi sa citiranim specijalističkim programom može provoditi samo razvijena katedra u Tuzli! Spremna je podržati razvoj svih katedri u Federaciji, posebno Katedre za Medicinu rada na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Sve navedeno je najveći problem neracionalnog trošenja medicinskog dinara i plaćanja nekih usluga trostruko (na racun) koji je odobren u Zavodu zdravstvenog osiguranja (bolovanja koliko hoćeš, rast invalida, nepotrebni specijalistički pregledi- neindikovani, neracionalni kao i brojne dijagnostičke pretrage). Nema eksperata u medicini rada koji bi u svom poslu više radili promociju zdravlja zaposlenih, obuke, kurseve i edukacije različitih struktura zaposlenih, preventivne programe prema propisanim standardima u Plavoj knjizi, a u skladu sa Evropskim Direktivama, pravovremenu reintegraciju i povratak na posao uz profesionalnu rehabilitaciju- kao i propisane evidencije i prijave za propisane registre (po Zakonu koje trebaju biti u Medicini rada). Strategije i projekte za suzbijanje negativnih ishoda radi nauka i eksperti u području medicine rada.

Nužno je odmah usvojiti Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu (davno prošao parlamentarnu proceduru, RS ima Zakon od 2008. godine!!??)- kontraverzno je pozivati se na Zakon o zaštiti na radu iz 1984. godine.

Neophodno je imenovati referentnu Ustanovu medicine rada u skladu sa Zakonskim odredbama koja ce kreirati strategiju razvoja i sve druge razvojne, kadrovske i druge razvojne kapacitete medicine rada; podsticati istraživanja i podizati doktrinu medicine rada prema naprijed, otkrivati intervencije liječenja bolesnih radnih mjesta da bi nam radnici bili zdravi; voditi propisane registre prema našem Zakonu i Eurostatu (registre povreda na radu, profesionalnih bolesti, registri kancerogenika i registri novooboljelih); pružati edukativne usluge svim profilima koji se bave sigurnošći i zdravljem radnika; osigurati zdravlje radnicima, poslovnu i proizvodnu uspješnost i razvoj; osigurati budućnost ove važne naučne medicinske discipline.

Zdravlje radnika, što često spominjemo i na čemu kontinuirano inzistiramo, neophodno je ugraditi u okvire svake zdravstvene politike, naročito politike zajednice koja počiva na rezultatima rada svojih radnika. Zbog svega navedenog, Vas molimo da nam u što kraćem roku odredite termin sastanka , kako bi smo zajedničkim snagama krenuli u rješavanje nagomilanih problema.

Lijep pozdrav

U Tuzli, 15.12.2015.

predsjednik Udruženja „Salutogeneza“
prof. dr. sc. Nurka Pranjić

federalni koordinator u području medicine rada u WHO
član mreže za zdravlje radnika WHO za jugoistočnu Evropu od 2006. godine
šef katedre medicine rada u Tuzli,
Šef Odjela za profesionalnu patologiju i toksikologiju
članasocijacije Evropskih škola Medicine rada (EASOM)
Nacionalni sekretar ICOH
Nacionalni predstavnik (BiH) u Cost Modernet za prepoznavanje novih profesionalnih bolesti i profesionalnih rizika
Nacionalni predstavnik (BiH) i član menadžmenta Cost CANWon- za povratak na posao onkoloških pacijenata.....